SVIJET BEZ KORALJA?

Koraljni grebeni pokrivaju manje od 0,1% oceanskog dna, ali su dom jednoj četvrtini svih morskih vrsta na Zemlji. To ih čini biološki izrazito raznovrsnim ekosustavima, koji podržavaju složeni lanac ishrane na čijem smo kraju i mi, ljudi.

Smatra se da se oko 850 milijuna ljudi diljem svijeta oslanja na koraljne grebene za svoju hranu i sredstva za život. Na zdravim grebenima direktno počiva oko 30 milijuna radnih mjesta u ribarstvu, a turistička industrija vezana za koraljne grebene procjenjuje se na 36 milijardi funti i osigurava posao tisućama ljudi u nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta. 

Grebeni pomažu hraniti više od samo naših trbuha, oni hrane i naše duše. Ključni su za kulture mnogih domorodačkih naroda i izvor su divljenja za sve nas koji volimo prirodni svijet. Ekstrakti koralja sve se više koriste za poboljšanje našeg fizičkog blagostanja, pružajući tretmane za astmu, artritis, rak i mnoge druge bolesti. 

Uz to, ove ogromne žive strukture štite ljude od moguće štete. Istraživanja su pokazala da koraljni grebeni smanjuju energiju valova za čak 95%, pružajući tako priobalnim zajednicama važnu zaštitu od tsunamija i oluja. 

Ukratko, važnost koraljnih grebena je ogromna. Nažalost, takve su i prijetnje s kojima se suočavaju. 

Što nas zabrinjava?

Zemlja se od predindustrijskog doba zagrijala u prosjeku za 1,2°C, a u posljednjih 40 godina izgubili smo 50% koraljnih grebena. 

Ako prosječna globalna temperatura poraste za 1,5°C, taj gubitak će porasti na od 70% do 90%. U svijetu sa zagrijavanjem od 2°C, ostat će samo 1% koraljnih grebena.

Morska zvijezda „trnova kruna” velika je prijetnja morskim koraljima © Jürgen Freund / WWF

Većinu ovog uništenja uzrokuju cikloni koji postaju snažniji i češći kako se klima zagrijava. Daljnja šteta dolazi u obliku izbjeljivanja koralja. Zdravi grebeni svoju svijetlu boju dobivaju od mikroskopskih algi koje žive u tvrdoj vanjskoj strukturi koralja. Te alge pomažu u proizvodnji hrane za svoje domaćine, ali ako okolna voda postane pretopla, alge odlaze. To koralju oduzima glavni izvor hrane, a time i boju. Grebeni mogu preživjeti kratka razdoblja izbjeljivanja, ali dugoročno je takva situacija fatalna za njih.

Ostale prijetnje dolaze od ljudi kroz bušenje za dobivanje nafte, gradnje luka, jaružanja, brodarstva i ribolova. Odbačene ribolovne mreže, zamke i ostali otpad mogu ozbiljno oštetiti koraljne grebene, a veliki utjecaj ima i prekomjerni izlov određenih vrsta. Na primjer, neke ribe jedu morske alge – ako se previše tih riba uzme s grebena, alge mogu preplaviti koralje na kojima žive.

A tu je i popratni učinak poljoprivrede. Kad dušično gnojivo otječe s polja u ocean, uzrokuje ogroman porast algi. Te alge zatim jedu ličinke zvjezdača, što uzrokuje eksploziju njihove populacije. Samo jedna odrasla zvjezdača može pojesti čak 9,5 metara živih koralja godišnje. Tijekom pojavljivanja jednog takvog slučaja eksplozije njihove populacije 2015. godine, Veliki koraljni greben bio je dom za između 4 i 12 milijuna zvjezdača.

Što nam pruža nadu?

Dakle, kako možemo pomoći koraljnim grebenima da prežive? Borba protiv klimatskih promjena najveći je korak, a to znači drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova. U isto vrijeme, moramo prihvatiti da neke grebene neće biti moguće spasiti. Zato je još važnije brinuti se za one koje možemo.

U nekim dijelovima oceana hladne se struje dižu iz dubina, hladeći površinsku vodu. Kao rezultat toga, grebeni u tim područjima su otporniji na klimatske promjene. Ako ih zaštitimo, mogli bi na kraju obnoviti grebene u drugim područjima. Ličinke koralja šire se diljem oceana putem oceanskh struja. Dakle, kad ličinke s otpornog grebena dođu do umirućeg, mogle bi se uhvatiti za njega i ponovno ga izgraditi. 

Lokalni heroji

Ovi otporni grebeni često su blizu zajednica koje se suočavaju s vlastitim izazovima. Nekim ribarima i uzgajivačima briga o koraljima može se činiti nevažnom u usporedbi s neposrednim pritiskom spajanja kraja s krajem. Tu na scenu stupaju inicijative kao što je Coral Reef Rescue. To je partnerstvo znanstvenika, organizacija poput WWF-a i zajednica koje rade na poboljšanju obrazovanja, mogućnosti i sigurnosti hrane za te zajednice. Konačni cilj je ljudima dati alate i resurse koji su im potrebni za zaštitu vlastitih prirodnih resursa. 

Podaci su još jedna ključna karika u našem lancu. Članovi UN-ove Konvencije o biološkoj raznolikosti danas mjere veličinu svojih grebena, žive koralje i broj riba kojima pružaju potporu. Provjeravajući svoj napredak u odnosu na globalne ciljeve bioraznolikosti, mogu vidjeti koje intervencije stvarno funkcioniraju i učinkovitije usmjeriti svoj rad na očuvanje. Ovaj pristup također čini globalne i regionalne podatke dosljednijima, dajući pouzdaniju sliku o tome kako se sustavi grebena mijenjaju tijekom vremena.

Prekrasni koraljni greben Bismarckovog mora, Papua New Guinea. © Jürgen Freund / WWF

Sljedeća generacija koralja

Floridska Zaklada za obnovu koralja poduzima još izravnije mjere. Ronioci uzgajaju nove koralje u podvodnim rasadnicima, spremne za ponovnu sadnju na oštećenim grebenima. U međuvremenu, znanstvenici sa Sveučilišta Hawaiʻi u Mānoi proučavaju kontroverzniji pristup, nazvan 'potpomognutom evolucijom'. To uključuje pronalaženje koralja koji se čine otpornijima na zagrijavanje i njihovo dovođenje u laboratorij radi izlaganja još toplijoj vodi. Ako se mogu prilagoditi povišenim temperaturama, ti otporniji koralji mogli bi se koristiti za uzgoj jačih generacija koralja za budućnost. 

Dakle, iako nema sumnje da su prijetnje našim koraljnim grebenima ozbiljne, zajedničkim naporima možemo pomoći da se plima preokrene.