Choose your region...
Kad prirodni sustavi prijeđu određenu prijelomnu točku, posljedice mogu biti strašne. To se ponekad događa na lokalnoj razini, a vidljivo je u tome, primjerice, da pad populacija riba dovede do gubitka radnih mjesta i smanjenja prihoda u obalnim zajednicama. No riskiramo i prelazak globalnih prijelomnih točkaka, koje mogu ugroziti našu cjelokupnu opskrbu hranom i potaknuti široko rasprostranjene katastrofe poput požara i poplava, te destabilizirati gospodarstva i zajednice diljem svijeta.
Rani znakovi upozorenja koje nam pružaju mjerenja i znanstveni dokazi ukazuju na to da nam se pet globalnih prijelomnih točaka približava velikom brzinom, pri čemu svaka od njih može predstavljati strahovitu prijetnju čovječanstvu, Zemljinim sustavima za održavanje života i društvima diljem svijeta.
Krčenje šuma i klimatske promjene uzrokuju smanjenje oborina u Amazoni, što bi moglo dovesti regiju do toga da postane neprikladna za tropsku prašumu. To bi imalo užasne posljedice na ljude, bioraznolikost i klimu na svjetskoj razini. Ako se uništi 20-25% amazonske prašume, ova prijelomna točka je gotovo neminovna, a do sada je uništeno već 17%.
Na Velikom koraljnom grebenu, rastuća temperatura mora u kombinaciji s degradacijom ekosustava je uzrokovala masovna izbjeljivanja 1998., 2002., 2016., 2017., 2020., 2022. i 2024. godine. Uslijed sve veće učestalosti ovih događaja, Veliki koraljni greben zajedno s procijenjenih 70-90% koraljnih grebena u svijetu više neće moći funkcionirati kao ekosustav. Preko milijarde ljudi ovisi o ovim grebenima kao izvorima hrane, sredstava za život i za zaštitu od oluja.
Saznaj višeDvije ogromne ledene ploče – na Grenlandu i zapadnom Antarktiku – izložene su riziku prelaska prijelomne točke nakon koje otapanje postaje nepovratno. To bi poremetilo strujanje mora i uzrokovalo podizanje razine mora od nekoliko metara, što bi ugrozilo živote jednog od osam ljudi diljem svijeta koji žive u obalnim područjima smještenima niže od 10 m iznad razine mora.
Kolaps subpolarnog vrtloga, kružne struje južno od Grenlanda, uništilo bi morske ekosustave, poremetilo druge morske struje i dramatično promijenilo globalne vremenske obrasce, posebice u Europi i Sjevernoj Americi, gdje bi se ljetni toplinski valovi povećali, a zime bi postale oštrije.
Ogromna količina ugljika i metana zarobljena je u zaleđenom tlu Arktika. Kako se sve više ovih područja permafrosta otapa uslijed globalnog zatopljenja, sve više stakleničkih plinova se oslobađa u atmosferu, što još više ubrzava učinke klimatske krize.
Grebeni sami održavaju svoje zdravlje i otpornost sve dok ljudski pritisci, kao što je primjerice prekomjerni ribolov, ostaju ispod određene razine.
1/4
Ako se ti pritisci nastave ili se s vremenom povećaju, otpornost grebena slabi i čini ih ranjivima na sve buduće prijetnje.
2/4
S obzirom na to da je do ove faze već oslabljen, sve što je potrebno da se ekosustav gurne preko ruba je nastavak pritiska ili iznenadni šok. To u slučaju koralja može biti promjena u temperaturi vode uzrokovana klimatskom krizom, što može izazvati masovno izbjeljivanje koralja.
3/4
Iako se neki koraljni grebeni mogu oporaviti od izbjeljivanja, drugi se neće nikada oporaviti, čak i u slučaju da pritisci nestanu. A u slučaju onih grebena koji se oporave, kod bilo koje sljedeće prijetnje su jako male šanse za ponovni oporavak.
4/4
Ako se posvetimo velikim, hrabrim rješenjima i učinkovitim naporima za očuvanje prirode, nije prekasno.
Od hrane koju jedemo do zraka koji udišemo - bez prirode ne možemo. Ali znači li to da ako je priroda u opasnosti da smo i mi?
Zašto je bioraznolikost ključna za našu povezanost s ostalim živim svijetom?