Kako se mjeri priroda?
Niti jedan pokazatelj ne objašnjava sam cijelu sliku. Djeluju kao cjelina u kojem različiti pokazatelji pružaju različitu perspektivu, Na primjer, Indeks Crvene liste (
Red List Index) mjeri promjene u rizicima od izumiranja unutar vrste, dok
Indeks netaknute biološke raznolikosti pokazuje dugoročnu sliku toga koliko područja prirodne bioraznolikosti nam još preostaje.
Glavni pokazatelj u Izvještaju o stanju planeta je Indeks živućeg planeta (LPI). On prati promjene u populacijama kralježnjaka (vodozemci, ptice, ribe, sisavci gmazovi) diljem svijeta te daje podatke o 35.000 populacija u ukupno 5.495 vrsta. Prati trendove u različitim populacijama kako bi pokazao prosječnu promjenu od 1970. godine do danas. Globalni Indeks živućeg planeta može se podijeliti u zasebne indekse za kopnene, slatkovodne i morske vrste ili se računati za različite zemljopisne regije.
Pokazatelji prirode: priča o promjeni
Pokazatelji prirode ne daju samo sliku stanja prirode u prošlosti, već mogu pomoći i u planiranju budućnosti. Analizom trenutnih trendova, možemo predvidjeti različite scenarije promjena u prirodi. To nam pomaže identificirati potencijalne rizike i odabrati učinkovita rješenja kako bismo smanjili negativni utjecaj, a istodobno maksimalno povećali koristi koje nam priroda pruža.
Zdrave i raznovrsne populacije ključne su za funkcionalan ekosustav. Osim praćenja veličine populacija, pokazatelji nam pomažu u istraživanju uloge vrsta u širem ekosustavu.
Na primjer, studije pokazuju da smanjenje broja velikih životinja koje jedu voće u brazilskim prašumama narušava raspršivanje sjemena. To vodi do promjena u vrstama drveća i smanjenju količina pohranjenog ugljika.
Prirodni pokazatelji su moćan jezik za razumijevanje zdravlja našeg planeta. Otkrivaju nam hitnost situacije i daju vrijedan uvid u učinkovite strategije očuvanja prirode. Prihvaćanjem tih alata možemo zajednički raditi na napretku stanja prirode koju ostavljamo budućim generacijama.