Choose your region...
SPRJEČAVANJE GUBITKA PRIRODE: ŠTO SE MORA PROMIJENITI?
Još uvijek nije prekasno za oporavak prirode, ali trebamo se usredotočiti na značajna i smjela rješenja. Obnova prirode zahtijevat će do sada neviđene napore kojima bi se razmjerno odgovorilo na krizu u kojoj se priroda nalazi, kao i hitnu transformaciju naših prehrambenih, energetskih i financijskih sustava.
TRANSFORMACIJA OČUVANJA PRIRODE
Iako svjedočimo alarmantnom propadanju prirode diljem svijeta, populacije brojnih vrsta su se ustalile ili čak povećale zahvaljujući velikim naporima za očuvanje prirode. No izolirani uspjesi i puko usporavanje gubitka prirode nisu dovoljni. Uspješno očuvanje prirode mora uzimati u obzir i potrebe ljudi, u suprotnom neće uspjeti.
1. Više zaštite
Zaštićena područja trenutno pokrivaju 16% kopnenih površina i 8% oceana, ali velikim brojem tih područja ne upravlja se učinkovito. Moramo zaštititi 30% kopnenih i vodenih površina našeg planeta i obnoviti 30% degradiranih područja do 2030. godine. Ovo je prilika koju ne smijemo propustiti ako želimo doseći do sada neviđenu razinu učinkovitog očuvanja prirode.
2. Zemlja autohtonih naroda
Podržavanje i priznavanje prava autohtonih naroda i lokalnih zajednica vjerojatno je jedan od najučinkovitijih načina očuvanja bioraznolikosti na širem području. Teritoriji autohtonih naroda pokrivaju četvrtinu globalnog zemljišta, uključujući i značajan postotak mjesta najvažnijih za očuvanje bioraznolikosti. U brojnim slučajevima se na tim teritorijima već stoljećima održivo upravlja vrstama i ekosustavima.
3. Rješenja temeljena na prirodi
Suradnja s prirodom umjesto rad protiv nje može biti odgovor i na druge društvene probleme. Obnova šumskih, močvarnih i obalnih staništa može apsorbirati emisije ugljika i pomoći zajednicama u prilagodbi na klimatske promjene. Ublažavanje posljedica klimatskih promjena uz pomoć rješenja utemeljenih na prirodi može potencijalno smanjiti godišnje emisije stakleničkih plinova za 10 – 19%, doprinijeti ekosustavima i pomoći ljudima.
TRANSFORMACIJA NAŠEG PREHRAMBENOG SUSTAVA
Naš prehrambeni sustav je vodeći uzrok propadanja prirode. Proizvodnja hrane koristi 40% cjelokupnog nastanjivog zemljišta i vodeći je uzrok gubitka staništa za divlje vrste. Zaslužna je i za potrošnju 70% vode i odgovorna za više od četvrtine emisija stakleničkih plinova. Uz sve to, i dalje nam ne daje potrebne hranjive tvari: gotovo trećina ljudi ne dobiva redovno dovoljno hranjivih namirnica, a otprilike isti udio ljudi je prekomjerne težine. Što možemo učiniti?
1. Proizvodnja s pozitivnim utjecajem na prirodu
Moguće je proizvesti dovoljno hrane za sve, a pri tome dopustiti prirodi da napreduje. Poljoprivredne prakse koje imaju pozitivne učinke na prirodu mogu unaprijediti prinos usjeva i produktivnost stoke, pri čemu pomažu obnoviti ekosustave, bioraznolikost i zdravlje tla. Obnova ribljeg fonda i održivo upravljanje bi nam moglo pružiti više proizvoda iz ribarstva koji dolaze iz prirodnih ekosustava, a uz to također omogućiti i povećanje održive akvakulture.
2. Zdrava prehrana
Kada bi se svi ljudi hranili na zapadnjački način – namirnicama bogatima mesom, mastima i šećerom, trebalo bi nam još nekoliko planeta kako bismo imali dovoljno resursa. Otprilike 71% sve poljoprivredne zemlje se trenutno koristi za ispašu, a još 11% se koristi za uzgoj stočne hrane. Prehrana s više biljnih namirnica, a manje onih životinjskog porijekla je dobra za naše zdravlje i za planet. Iako se prehrambene navike razlikuju od jednog mjesta do drugog, ključno je imati na umu izazove koje donose pothranjenost i nesigurnost dostupnosti hrane.
3. Smanjenje gubitka i otpada od hrane
Procjenjuje se da se 30 – 40% proizvedene hrane nikada ne pojede. To je otprilike četvrtina globalno proizvedenih kalorija, jedna petina poljoprivrednog zemljišta i potrošnje vode, te 4,4% svjetskih emisija stakleničkih plinova. Imamo puno prilika za smanjenje gubitka i otpada od hrane – od boljeg skladištenja i prerađivačkih tehnologija u lancima opskrbe do pametnijeg kupovanja i kuhanja hrane.
4. Preusmjeravanje poljoprivrednih i ribarskih subvencija
Svake godine države troše oko 635 milijuna dolara na subvencije za poljoprivredu koja potiče gubitak prirode, a još oko 22 milijarde dolara na subvencije koje potiču prekomjerni ribolov. Tim iznosima bi se mogli nadomjestiti troškovi proporcionalnog povećanja proizvodnje koja doprinosi razvoju prirode, smanjiti gubitci i otpadci od hrane, podržati ljude u prelasku na zdraviju prehranu i učiniti hranu bogatu hranjivim tvarima cjenovno pristupačnom svima.
TRANSFORMACIJA NAŠEG ENERGETSKOG SUSTAVA
Način na koji proizvodimo i trošimo energiju je glavni uzrok klimatske krize. Ako želimo izbjeći klimatsku katastrofu, moramo prepoloviti emisije stakleničkih plinova do 2030. uz pomoć brzog prelaska s fosilnih goriva na obnovljivu energiju. Ta energetska tranzicija mora biti brza, zelena i pravedna, staviti ljude i prirodu na prvo mjesto.
1. Brža transformacija
U posljednjem se desetljeću globalni kapacitet obnovljive energije otprilike udvostručio, a troškovi vjetra, sunca i baterija pali su za do 85%. Krećemo se u pravom smjeru, ali moramo učiniti puno više i puno brže. U sljedećih šest godina moramo utrostručiti obnovljive izvore energije, udvostručiti energetsku učinkovitost, elektrificirati 20 - 40% lakih vozila i modernizirati energetske mreže. To će zahtijevati utrostručenje ulaganja na minimalno 4,5 bilijuna američkih dolara godišnje do 2030.
2. Zelenija transformacija
Napuštanje fosilnih goriva bit će bolje za klimu, zdravlje ljudi i prirode. Međutim transformacija energetskog sustava može donijeti i svoje izazove - od hidroenergije koja fragmentira rijeke i bioenergije koja uzrokuje gubitak staništa, do vađenja ključnih minerala, što oštećuje osjetljive ekosustave. Moramo pažljivo planirati i koristiti zaštitne mehanizme za prirodu kako bi se osiguralo da energetska tranzicija bude doista čista i zelena.
3. Pravednija transformacija
Danas više od 770 milijuna ljudi nema električnu energiju, a gotovo 3 milijarde ljudi još uvijek za kuhanje sagorijeva kerozin, ugljen ili drugu biomasu. To doprinosi siromaštvu, uništavanju šuma i onečišćenju zraka u domovima, što je glavni uzrok prijevremene smrti, koja neproporcionalno pogađa žene i djecu. Potrebna nam je pravedna energetska tranzicija u kojoj će svi imati koristi od modernih i sigurnih izvora energije.
TRANSFORMACIJA FINANCIJA
Preko pola globalnog BDP-a (55%), odnosno otprilike 58 bilijuna američkih dolara, ovisi o prirodi i uslugama koje ona pruža. No naš trenutni gospodarski sustav ne pridaje gotovo nikakvu vrijednost prirodi. Zbog toga gotovo 7 bilijuna američkih dolara godišnje odlazi u aktivnosti kojima se pogoršavaju klimatska i prirodna kriza, dok se samo 200 milijardi američkih dolara troši na rješenja u skladu s prirodom.
1. Ulaganje u prirodu
Rješavanje klimatske i prirodne krize, kao i transformacija naših prehrambenih i energetskih sustava zahtijevat će ogromna ulaganja. Takvu transformaciju je moguće postići samo uz ogromne promjene kako bi financijska sredstva krenula u pravom smjeru, dalje od uništavanja planeta i prema njegovom obnavljanju. Hitno moramo proporcionalno povećati nova financijska rješenja koja uključuju javni i privatni sektor.
2. Povezivanje prirode i financija
Naša gospodarstva i financijski sustavi ne bi mogli preživjeti bez funkcionalnih ekosustava, bioraznolikosti, vode i stabilne klime. Banke i financijske institucije moraju uzeti u obzir vrijednost prirode i klime, razmotriti rizike za prirodu u svim svojim odlukama i osigurati da organizacije kojima daju sredstva rade isto.
Preuzmi Izvještaj o stanju planeta 2024.
NASTAVI ISTRAŽIVATI
Katastrofalan pad u populacijama divljih vrsta
Populacije su u prosjeku pale za 73% u 50 godina. Otkrij više o krizi u kojoj se nalazi priroda.
Kako WWF rješava prirodnu krizu?
Istraži što WWF radi diljem svijeta kako bi osigurali održivu budućnost za sve.
Kako živjeti na održiviji način?
Svi mi imamo ulogu u obnovi planeta, od rješavanja klimatskih promjena do zaustavljanja izumiranja vrsta.
Ostani u toku
Prijavi se na naš newsletter i među prvima saznaj sve važne vijesti o našem radu i načinima na koje se i ti možeš uključiti.
© 2022 WWF - World Wide Fund For Nature© 1986 Panda Symbol WWF – World Wide Fund For Nature (formerly World Wildlife Fund)® “WWF” is a WWF Registered Trademark Creative Commons licence.