Choose your region...
Izvještaj o stanju planeta za 2024. otkriva razmjere krize u koju nas je dovodi gubitak prirode. U razdoblju od 1970. do 2020. zabilježen je prosječni pad u veličinama populacija vrsta za strmoglavih 73%. Ova brojka izračunata je na temelju trendova pada ili rasta za gotovo 35.000 populacija i 5.495 vrsta vodozemaca, ptica, riba, sisavaca i gmazova. Slatkovodne vrste pretrpjele su najveći pad – šokantnih 85%, a regionalno gledano, najstrašniji gubici su se dogodili u Latinskoj Americi, gdje je zabilježen pad od 95%.
Kad populacija vrste padne ispod određene razine, to može uzrokovati pad otpornosti cijelog ekosustava, što također smanjuje i ugrožava dobrobiti koje ekosustav pruža ljudima, kao što su hrana, čista voda ili regulacija klime. Uzmimo za primjer ribe papigače - one se hrane algama i mikrobima na površini koralja, što održava koraljni greben zdravim jer koraljima daje prostor, svjetlost i hranjive tvari za rast. Međutim, kada se papigača prekomjerno lovi i njena populacija opada, greben preplave alge, što uzrokuje odumiranje koralja. To zatim dovodi do pada populacija riba i beskralježnjaka koji ovise o koraljima, ali i prijeti cijelim obalnim zajednicama kojima su grebeni važni zbog hrane, sredstava za život i za zaštitu od oluja.
Gubitak i degradacija staništa, prekomjerna eksploatacija, invazivne vrste, bolesti i klimatske promjene predstavljaju najveće prijetnje vrstama diljem svijeta, a njih uzrokuju naši prehrambeni i energetski sustavi. Zato nam je potrebna hitna transformacija naših sustava.
Kako možemo preokrenuti gubitak prirode?Postoje rani znakovi koji nas već sad upozoravaju da se prijelomne točke približavaju. Svaka od njih predstavlja prijetnju čovječanstvu.
Od klimatskih promjena do zaustavljanja izumiranja vrsta - svi imamo ulogu u obnavljanju planeta.